- Nedavno
![Republica de Cuba-100 Pesos Bond Republica de Cuba-100 Pesos Bond](/route/iskra/gonzo-4/262601-republica-de-cuba-100-pesos-bond.jpg)
Republica de Cuba-100 Pesos Bond
100 Pezosa, 5% Obveznica. Obrezani gornji rub. PASS-CO certifikat autentifikacije uključen. Republika Kuba obuhvata period od 1902-a do 1959-a nakon nezavisnosti Kube od Španskog carstva i kraja prve američke vojne okupacije u 1902-u. Ovo doba uključivalo je različite vlade koje su se mijenjale i američka vojna zanimanja, a završilo se uspjehom kubanske revolucije 1959.godine. Tokom ovog perioda, Sjedinjene Države su izvršile veliki uticaj na kubansku politiku, posebno putem Plattovog amandmana. Vlade Kube između nezavisnosti od Španije i revolucije smatrane su državama klijentima Sjedinjenih Država. Od 1902.do 1932. godine zakon kubanskih i Sjedinjenih Država uključivao je Plattov amandman, koji je garantovao pravo SAD-a da interveniše na Kubi i stavio ograničenja na kubanske vanjske odnose. 1934. godine Kuba i Sjedinjene države potpisale su Ugovor o odnosima u kojem je Kuba bila obavezna dati povlašteni tretman svoje ekonomije Sjedinjenim Državama, u zamjenu za to, Sjedinjene Države su Kubi dale zagarantovanih 22 posto udjela na američkom tržištu šećera koji je kasnije izmijenjen na 49 posto udjela 1949.godine. U modernoj Republici Kubi, period od 1902.do 1959. poznat je kao Neokolonijalna Republika (španski : República Neokolonijalna), dok je kubanski prognanici nazivaju Slobodna Kuba (španski : Cuba Libre). Nakon špansko-američkog rata, Španija i Sjedinjene države potpisale su pariški ugovor iz 1898.godine, kojim je Španija ustupila Portoriko, Filipine i Guam Sjedinjenim Državama za iznos od 20 miliona dolara (ekvivalentno 620 miliona dolara u 2020.). Kuba je stekla nezavisnost od SAD 20.maja 1902. godine kao Republika Kuba. Prema novom Ustavu Kube, SAD su zadržale pravo da intervenišu u kubanskim poslovima i da nadgledaju svoje finansije i spoljne odnose. Prema Platt amandmanu, SAD su iznajmile pomorsku bazu Guantanamo Bay od Kube. Nakon političkog čišćenja i korumpiranih i namještenih izbora 1906.godine, prvi predsjednik Tomás Estrada.